Banke u Srpskoj zaradile više od 147 miliona KM

Bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je za devet mjeseci ove godine neto dobit od 147,3 miliona maraka što je za 32 miliona KM više u odnosu na isti period lani, a ekonomisti navode da je punija kasa prevashodno rezultat rasta kamatnih stopa.

Pokazuju to najnoviji podaci iz izvještaja o stanju u bankarskom sektoru Srpske koji je juče objavila Agencija za bankarstvo RS.

U izvještaju je navedeno da su ukupni prihodi banaka na kraju septembra ove godine iznosili 477,6 maraka, dok su u trećem kvartalu lani bili tanji za oko 76,6 miliona maraka. Banke su samo od kamata ostvarile prihod od gotovo 300 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, izvještaj Agencije pokazuje da je i tu došlo do rasta pa je tako bankarski sektor za devet mjeseci ove godine imao trošak od 317,2 miliona maraka, a godinu ranije u uporednom periodu ta brojka iznosila je 277,1 milion KM.

Prema podacima Agencije za bankarstvo, ukupni krediti u posmatranom periodu iznosili su 5,931 milijardi maraka. Od ukupnog iznosa, na kredite stanovništva odnosi se 2,990 milijardi maraka, a da su građani ove godine i te­ kako od banaka posuđivali novac pokazuje podatak da je njihova zaduženost lani u istom periodu bila teška 2,924 milijardi.

Najveći iznos zaduženosti otpada na nenamjenske kredite i to 1,792 milijardi maraka, a zanimljivo je da građani Srpske od banaka nisu posudili nijednu marku za kupovinu hartija od vrijednosti.

Iz analize poslovanja vidljivo je da je u posmatranom periodu povećana i efektivna kamatna stopa, koja je na kraju septembra ove godine iznosila 6,93 odsto, dok je u istom periodu lani iznosila 6,03 procenta. 

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac kaže za “Glas” da je bankarski sektor u cijelom svijetu ove godine ostvario značajno povećanje dobiti pa tako i banke u Srpskoj.

- To se desilo prevashodno zbog povećanja kamatnih stopa, išli su im na ruku poremećaji na tržištu. S druge strane,  Agencija za bankarstvo RS, za razliku od drugih i insistiranja MMF-a, je na neki način banke demotivisala da povećavaju kamatne stope u skladu sa rastom euribora što je zaštitilo klijente. To se evo na kraju pokazalo kao ispravna odluka, jer bankarski sektor i dalje posluje pozitivno - kazao je Grabovac.

On je dodao da je bankarski sektor Srpske jedan od najstabilnijih dijelova privrednog sistema, ali i najuređenijeg u smislu kontrola.

- Zahvaljujući tome na minimum je svedena mogućnost za špekulativne aktivnosti koje bi dovele do značajnih potresa u pojedinim bankama, a time u tom sektoru uopšte. S druge strane, banke su u periodu poslije svjetske ekonomske krize imale loših plasmana koje su tokom kasnijih godina čistili iz svojih bilansa, prodavali sporna potraživanja i nakon toga su počeli stvarati dobit - pojasnio je on. 

Kada je u pitanju ulaganje u hartije od vrijednosti, Grabovac kaže da će proći još vremena da se građani odluče na taj vid investicija.

- Mora se raditi na finansijskom opismenjavanju građana, da im se objasni da je ulaganje u pojedine hartije od vrijednosti pogotovo državne obveznice veoma sigurno i da donosi vrlo često veće prinose nego držanje novca u vidu oročenih depozita - naveo je Grabovac.

Izvještaj Agencije za bankarstvo pokazuje da su građani Srpske na kraju devet mjeseci ove godine imali štednju tešku 2,496 milijardi maraka, dok su lani u istom periodu u bankama čuvali 2,365 milijardi KM.

Depoziti u bankama u Srpskoj na kraju devetog mjeseca ove godine bili su teški 7,543 milijarde KM.

Glas Srpske

Tagovi: