Imaju li gluve osobe pravo na maternji jezik?

Zahvaljujući projektu koje je po četvrti put uspješno sprovelo Međuopštinsko udruženje gluvih i nagluvih osoba Gradiška, dvanaest službenika iz gradskih institucija i javnih preduzeća upravo je završilo seminar znakovnog jezika. Na taj način gluve osobe u gradu na Savi neće imati nepremostivu barijeru sa kojom su se susretali decenijama.


Ljubinka Radonić Zlojutro, koja je angažovana u kancelariji Udruženja u Gradišci, kaže da je znakovni jezik maternji jezik gluvih osoba i da im se on ne smije uskraćivati.

 

 


- Udruženje putem projekata iznalazi sredstva za seminare znakovnog jezika. Sama obuka je provođenje Zakona o primjeni znakovnog jezika, jer je Narodna skupština RS prije pet godina usvojila taj zakon koji je za državu uglavnom ostao mrtvo slovo na papiru. Ovo što mi radimo nije sistemsko riješenje, ali uspješno pomjeramo problem sa mrtve tačke - rekla je Radonić Zlojutro.


Prema njenim riječima, osim Gradske uprave seminar znakovnog jezika minulog septembra završili su i predstavnici Doma zdravlja, Profesionalne vatrogasno-spasilačke jedinice, Policijske uprave Gradiška, Komunalnih preduzeća „Vodovod“ i „Gradska čistoća“, Centra za socijalni rad i Granične policije.
Radonjić Zlojutro ističe da je gluvoća neizliječiva bolest i pogoršava se vremenom. Kaže da nije tačno mišljenje da je gluvoća zarazna bolest i sve predrasude s tim u vezi treba odbaciti. Gluve osobe teže dolaze i do radnog angažmana.


- Gluve osobe nisu mentalno nerazvijene osobe. One su marljive, vrijedne , pedantne i treba da nas zadive na koji način rješavaju probleme. Mogao bi se snimiti dobar film o uspjesima gluvih osoba u Gradišci i cijeloj Republici Srpskoj. Moramo pomoći tim ljudima, jer u suprotnom oni se povuku u sebe, što nije dobro - rekla je Ljubinka Radonić Zlojutro, navodeći da gluve osobe uglavnom žive veoma teško.


Navodi da je veliki broj gluvih osoba socijalno ugroženo, a da osobe koje su nagluve teško dolaze do slušnih aparata. Razlozi su često birokratske prirode koje bi, kako navodi, država trebala efikasnije rješavati.


- Preko Saveza gluvih i nagluvih Republike Srpske nastojimo uticati na izmjenu zakonske regulative u ovoj oblasti. Zakonom su predviđeni slušni aparati za mlađe osobe koje su radno angažovane na poslovima koji uključuju komunikaciju, što nije u skladu sa potrebama. Svakome kome je preporučen taj aparat i potrebno je da ga ima, bez obzira na njegove godine i položaj u društvu. Do slušnog aparata se teško dolazi jer je skup, a država prema pravilniku finansira jedan fiksni dio - rekla je Ljubinka Radonić Zlojutro.


Međuopštinsko udruženje gluvih i nagluvih Gradiška okuplja stotinjak članova. Osim sa područja Gradiške tu su i članovi iz Srpca i Prnjavora. Formirano je prije 20 godina, i osim seminara znakovnog jezika sprovodi i razne projekte pomoći porodicama u vidu nabavke plastenika, pomoći pri liječenju i druge projekte. Spada u red aktivnijih udruženja u regiji.


B. Grgić