Prije više od 15 godina vlast Republike Srpske zamislila je da gradi tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, kod Foče, a ta zamisao do sada je koštala Srpsku desetine miliona maraka. Deceniju i po rađene su strategije, studije, projekti, trošio se novac, te prebacivalo vlasništvo nad hidroelektranama koje postoje samo na papiru.

Vlada Republike Srpske je 2006. godine dala koncesiju za izgradnju četiri hidroelektrane „Elektrodistribuciji“ Pale koja je zbog toga osnovala preduzeće „HE Bistrica“. Četiri hidroelektrane na rijekama Bistrici i Janjini trebale su da budu ukupne snage oko 38 MW.

Vlada je zatim 2008. godine odlučila da uključi „Kaldera company“ Milenka Čičića iz Laktaša u gradnju tih hidroelektrana vrijednih oko 150 miliona maraka, a Skupština akcionara “Elektrodistribucije” Pale predala je, bez konkursa, 90 odsto vlasničkog udjela u „HE Bistrica“ laktaškoj kompaniji za 6,8 miliona KM.

Za Čičića je poznato da je blizak članu predsjedništva BiH iz Republike Srpske Miloradu Dodiku. Dodik je godinama poslovne sastanke održavao u Čičićevom motelu „Kaldera“ u Laktašima.

Međutim, nekoliko godina kasnije, 2012. godine „Kaldera“ je zbog nedostatka novca za izgradnju hidroelektrana ponudila „Elektrodistribuciji“ Pale da otkupi udio u poduzeću „HE Bistrica“. Otkup nije realizovan, a u vlasništvu „HE Bistrica“ pojavljuje se firma „Energo Bosna“ Prag, Češka.

Hidroelektrane nikada nisu izgrađene, a iz nepoznatog razloga, „HE na Drini“ u februaru 2019. godine nude da otkupe 51 odsto udjela u „HE Bistrica“, s tim da otkupe cjelokupan udio „Elektrodistribucije“ Pale (10 odsto), te dio (38,5 odsto) vlasništva češke i (2,5 odsto) laktaške firme. Brzo je usvojeno da to bude plaćeno 10,5 miliona KM.

Nedugo zatim, krajem 2019. godine, Skupština akcionara „HE na Drini“ odlučuje da kupi i preostalih 49 odsto udjela u društvu „HE Bistrica“ za oko 11 miliona maraka.

Tako je preduzeće, koje je prodala za 6,8 miliona, Srpska otkupila za oko 21 milion maraka.

Tek nakon kupovine ispostavilo se da „HE na Drini“ nemaju novac za gradnju hidrocentrala, a nijedna banka nije htjela da im da kredit za te namjene, što je samo bila potvrda neopravdanosti preuzimanja „HE Bistrica“.

Uprkos tome izgradnja tri hidroelektrane ozvaničena je. Kamen temeljac za početak građevinskih radova na izgradnji hidroelektrana na rijeci Bistrica postavljen je 27. decembra 2021. godine, uz prisustvo premijera RS Radovana Viškovića i ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, i to bez potrebnih građevinskih i ekoloških dozvola, kao i bez novca za gradnju.

Za taj projekat falila je i Investiciona odluka preduzeća „HE Bistrica“, preporuka Odbora za reviziju i Nadzornog odbora preduzeća, kao i odluka Vlade Republike Srpske i Skupštine akcionara „HE na Drini“, u čijem je vlasništvu preduzeće „HE Bistrica“. Prekršena su najmanje dva zakona i niz drugih procedura, pokazuje analiza portala CAPITAL.

Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE

capital.ba

Prije desetak dana velika grupa migranata marširala je, prnjavorskim krajem, uz magistralni put Klašnice-Prnjavor, a već proteklog vikenda druga, uz prugu od Prisoja ka Gornjim Vijačanima.

U prvom slučaju njih 16, a u drugom najmanje sedam, i to svi isključivo vojno sposobni muškarci, bez žena i djece, i bez zaštitinih maski i rukavica!

Portal MojPrnjavor.info saznaje da se, ipak, niko od ovih ilegalaca nije zadržao na području prnjavorske opštine. Sada su svi na području Federacije BiH ili u nekom od bosanskohercegovačkih prihvatnih centara.

Sve to ipak je prouzrokaovalo usijanje telefona u ovdašnjoj Policijskoj stanici i Civilnoj zaštiti, od strane uznemirenih građana, a pogotovo su burne reakcije na društvenim mrežama.

Krstarenje i „slobodan hod“ migranata, bez zaštitnih sredstava u vrijeme vanrednog stanja, pogotovo je teško pao meštanima dok su Avganistance, Pakistance i druge, posmatrali iza svojih prozora tokom policijskog časa i vaskršnjih praznika.

- Pa, kako su oni progulili a sve živo zatvoreno i pod policijskim časom? Oni ne idu u izolaciju, za njih nema zabrane kretanja. Njima ne trebaju maske i rukavice? Šta smo mi onda, zaražene budale, da ne zarazimo njih možda?, samo su neki od komentara ogorčenih Prnjavorčana.

Zvaničnih oglašavanja nije bilo, ali naš izvor podrobno upućen u ovu problematiku, uvjerava da je situacija pod kontrolom i da policja ne može, a i ne treba, uvijek javno da iznosi svoje suptilne metode u tom cilju.

- Ključni su orjentacija i praksa da nema ostanka migranata na području Prnjavora. Poželjno je da mještani odmah dojavljuju svaku pojavu migranata. Često se, međutim, dešava da se naprosto blokira telefonski broj policije, pošto i po dvadesetak građana zna da dojavljuje jedan te isti slučaj. Zato su se u nekim selima već organizovali ko će to u njihovo ime da čini. Inače, sudbina zatečenih migranata zavisi od njihovog cilja. Ukoliko imaju potvrde da su im odredište, recimo, Bihać ili Sarajevo, tamo će biti i usmjereni. Ukoliko nemaju te zvanične dokumente, upućuju se do prvih prihvatnih centara. Kao što je, primjera radi, jedna od zadnjih grupa migranata preko Čelinca usmjerena do Banjaluke i dalje do nekog od prihvatnih smještaja. Dakle, niko od njih ne nalazi utočište na prnjavorskom pordučju, kazuje naš izvor.

Tomaš: Policija reaguje na dojave

Čelni čovjek prnjavorske opštine, Darko Tomaš, ranije je izjavio da je policijska stanica svaki put reagovala kada su građani prijavili kretanje migranata, uz tvrdnju da nema slučajeva da su ostali na teritoriji opštine.

Oni migranti koji su viđeni proteklih dana, bili su u tranzitu.

- Posao Ministarstva bezbjednosti BiH je da ne dozvoli pojedinačna kretanje, a ja moram reći da migranti nisu dobrodošli na teritoriji opštine Prnjavor, prenio je naš portal riječi načelnikaTomaša.

Migranti često žrtve krijumčara

Računa se da u Bosni i Hercegovini ima oko 7.500 registrovanih migranata. Za najmanje njih 2.500 nema mjesta u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim od strane vlasti.

Mnogi od njih koji tumaraju bosanskohercegovačkim drumovima, napustivši domovinu i prije više od dvije godine, pravdaju se da nisu ni znali da su stupile na snagu mjere koje zabranjuju kretanje.

Upitno je i njihovo zdravstveno stanje, a vidno je da ni sami nisu zaštićeni.

Kako je pisao naš portal, mnogi od migranata su i sami žrtve dobro organizovanih i prevejanih krijumčara. Javna je tajna da, u vrijeme vanrednog stanja i borbe protiv virusa korone, mnoge kamiondžije do masne zarade dolaze upravo ilegalnim prevozom migranata.

Dešava se da ih, pošto im pokupe novac, krijumčari obmanu da su odmah po prelasku neke rijeke ili dolaska u Prnjavor, već tu nadomak cilja - Klašnica i Gradiške, odnosno granice.

Kad je jezero more

U moru obmana, posebno drastična je ona tuzlanska.

- Samo veslajte naprijed! Tamo su more, Evropska unija i vaša budućnost, tim riječima, kako saznajemo, prevejani krijumčari su za nos povukli grupu migranata, nakon što su im pokupili novac za prolaz i ustupljeni čamac.

Nesrećnici su tek kasnije shvatili podvalu i da se, zapravo, nalaze na Modračkom akumulacijskom jezeru, između Lukavca i Tuzle.

I to tek nakon što su doveslali na drugi kraj 11 kilometara dugog jezera.

Ninko ĐURIĆ