Ako februar muve izmami, mart će da ih potamani: Podudaraju li se narodna vjerovanja i meteorološke prognoze

Ako februarsko lijepo vrijeme muve izmami, mart će sve da ih potamani… Tokom ovog mjeseca u polju je bolje vidjeti gladnog vuka nego čovjeka. Sunča li se mačka u februaru, u martu će se opet peći.

Za najkraći mjesec u godini vežu se mnoga narodna vjerovanja, a kako se podudaraju sa meteorološkim prilikama donosimo vam pričom tokom „Jutra sa Padrinom“.

Iako je kalendarski do kraja najhladnijeg godišnjeg doba ostalo više od mjesec dana, prema podacima Evropskog centra za srednjoročne i dugoročne prognoze, koji je zadužen i za naš prostor, ni u februaru neće biti prave zime ni niskih temperatura.

„Nakon izuzetno toplih temperatura, koje smo imali prethodnih dana nešto hladniji dani vratiće se u naše krajeve. Dok je prethodnih zima termometska živa u Banjaluci padala i do minus 28 stepeni, ove godine nije zabilježena niža temperatura od minus sedam stepeni“, rekao je za naš radio narodni meteorlog meteorolog i član Odbora za klimatske promjene BiH Nebojša Kuštrinović.

Naglasio je da nas u februaru očekuje kišni period i prodor vlažnog vazduha, a ono što je bitno je da u Hercegovini ni tokom ovog mjeseca neće biti mraza. Tako će, statistički gledano, vremenske prilike biti veoma slične kao one, ne tako daleke 2008. godine.

Narodna meteorologija dio je narodnog folklora. Ova metoda njeguje se širom svijeta, a predstavljala je neophodan sistem prognoziranja vremena dok nije bilo nauke i tehnologije. Kuštrinović je za slušaoce Padrino radija prepričao neke od običaja našeg naroda koji su vezani za vremenske prilike tokom ovog mjeseca.

„Sveta Tri Jerarha, koji se se obilježavaju 12. februara, smatraju se zaštitnikom ljudi i životinja od studeni i zlih vjetrova. Tako se po vjetrovima koji duvaju tog dana procjenjuje kakvo će vrijeme biti tokom naredne godine, a ono što se priželjkuje je da duvaju hladni sjeverni vjetrovi“, objasnio je Kuštrinović za Padrino radio.

Kako nam je poznati meteorolog rekao, za Svetog Trifuna važi da je zaštitnik ljubavi, ali i vinograda, jer uništava sve insekte i biolesti koje napadnu vinovu lozu. Toga dana priželjkuje se da bude prohladno, jer ako je toplo dolaze nam snijegovi i mraz, dok hladnoća govori da je zima na odlasku. Pored toga, ukoliko na ovaj praznik lete mušice, posle ćemo nositi rukavice, a Hercegovci na ovaj dan priželjkuju kišu, jer ona ukazuje da godina neće biti sušna.

„Praznik Sretenja Gospodnjeg, koji pada 15. februara, je dan na koji se, prema narodnom vjerovanju susreću zima i ljeto. Ovaj praznik negdje se naziva i Obrtanje, jer se tada jedno godišnje doba obrće u drugo“, istakao je Kuštrinović.

Prema njegovim riječima, Srbi imaju još jednog prognozera i na ovaj praznik, a to je mečka. Tako ona izlazi iz pećinskog brloga i ako ne ugleda svoju sjenu, vraća se da odspava još šest nedjelja. Ako ipak bude sjene, odmah će da istrči u potrazi za hranom, pri čemu narod veselo pozdravlja početak sunčanijeg godišnjeg doba.

Istorija nam kaže da su stari narodi na nebo smještali bogove kojima su se molili da im omoguće povoljne vremenske prilike. Tako je starim Slovenima prvi među božanstvima bio bog groma i munje Perun. Nakon toga, dolaskom hrišćanstva neke njegove odlike prenijele su se na Svetog Iliju, u narodu poznatog kao Gromovnik.

U Trebinju je rasprostranjeno narodno vjerovanje da će zima završiti tek kada sedam snijegova pokrije Leotar.

„Koliko ja znam to vjerovanje je novijeg datuma. Preko 80 godina živim u ovom gradu i mogu reći da to nije tačno“, rekao nam je građanin Trebinja, publicista i pisac Ljubiša Anđelić.

Iako kažu da Trebinjcima prognoza vremena nije potrebna i da oni po planini Leotar znaju da li je zima prošla ili ne iznenadila je činjenica da je zima na izmaku, a da Leotar nije zabijelio ni jedanput tokom najhladnijeg doba godine. Razlog neuobičajeno tople zime bez snijega jesu i klimatske promjene čiji je krivac antropogeni faktor, ističu iz Svjetske hidrometeorološke organizacije.

„Emisija štetnih gasova u atmosferu dovela je do stvaranja omotača sličnog staklenoj bašti oko Zemljine kugle. Tako da pored normalnog zagrijavanja naše planete, sumpor dioksid i ostale štetne materije smanjuju dovoljno hlađenje. To prouzrokuje rast temperature, što prate i druge promjene u atmosferi, pa na jednom djelu planete imamo poplave, dok su na drugom suše. Osim porasta temperatura, bitna je i izmijena režima i količine padavina. Primjeri toga su brojini, tako je Popovo polje nedavno zahvatio mali tornado, kao i ovogodišnja zima koja je mnogo više ličila na proljeće“, pojasnio je za Padrino radio Nebojša Kuštrinović.

Poznati meteorolog je apelovao da, ako želimo da na neki način usporimo ove promjene, trebamo poslušati preporuke Međunarodne hidrometeorološke organizacije, Evropske unije i Međunarodnog panela o klimatskim promjenama, te se opredijeliti za alternativne izvore energije.

Na kraju nam ostaje da pratimo hoće li mečka istrčati u potrazi za hranom, mušice letjeti i padati kiša tokom proslave svetitelja, kao i ostala dešavanja tokom ovog mjeseca, te provjerimo koliko se istine krije u običajima koji su prenoseći se sa koljena na koljena, vijekovima njegovani u našem narodu.