Maligna oboljenja su postala glavni uzrok prijevremenog odlaska u penziju, pa su tako u 30 odsto slučajeva ova oboljenja u 2018. godini bili uzroci prijevremenog odlaska u penziju, a maligna oboljenja predstavljaju rastući i sve zastupljeniji uzrok smrtnosti stanovništva u RS.
Stoji ovo u izvještaju revizije učinka "Prevencija malignih oboljenja" Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, kojim je obuhvaćen period od 2015. do 2018. godine.
– Od 2015. godine maligna oboljenja predstavljaju vodeći uzrok ostvarenih prijevremenih penzija, a njihov udio u 2018. godini je oko 30 odsto, a kada je riječ o smrtnosti stanovništva, maligna oboljenja predstavljaju drugi najčešći uzrok smrti u RS, – navode u izvještaju.
Izvještaj se, kada su u pitanju neki podaci, vraća na period od 2012. do 2015. godine, pa tako stoji da je broj noovoboljelih od malignih oboljenja u ovom periodu u porastu, te da je zaključno sa 2015. godinom čak sedam odsto stanovništva bolovalo od malignih oboljenja u RS.
Ono što je posebno zabrinjavajuće, stoji u izvještaju revizije, jeste porast novootkrivenih malignih oboljenja, kojih je u 2015. deset odsto više nego u 2012.
– Značajno je učešće umrlih koji su bolovali od jednog od četiri tipa malignih oboljenja obuhvaćenih programom ranog otkrivanja, a to su karcinom prostate, dojke, debelog crijeva i grlića materice, – navedeno je u izvještaju.
Kako je istaknuto u izvještaju, evidentno je da pacijenti liječeni od malignih oboljenja predstavljaju ubjedljivo najbrojniju grupu pacijenata liječenih u bolnicama.
Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS i nacionalni koordinator za maligne bolesti, kazala je za "Nezavisne" da određeni faktori rizika doprinose povećanju broja oboljelih od malignih oboljenja.
– Jedan od glavnih faktora rizika je pušenje, fizička neaktivnost, nedovoljna zastupljenost povrća i voća koji sadrže vlakna, zatim jednim dijelom i različita zračenja. Sve su to neki faktori rizika koji utiču na povećnje broja oboljelih, ali prije svega pušenje", upozorila je Gojkovićeva za "Nezavisne, – te dodala da su i različite virusne bolesti, kao što je hepatits, podložne za karcinom.
U rezimeu ovog izvještaja je dalje navedeno da, iako domovi zdravlja nisu posebno ugovarali s Fondom zdravstvenog osiguranja RS sprovođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, ono je ipak u određenoj mjeri planirano njihovim godišnjim planovima.
– Revizija je utvrdila da se ti pregledi, s izuzetkom PAPA nalaza, nisu sprovodili u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osim toga, veliki dio tih pregleda obavljen je kod pacijenata s izraženim simptomima ili su upisivani pregledi koji nisu obavljeni, – stoji u izvještaju.
Dodali su da baze podataka o sprovedenim pregledima za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu obezbjeđivale tačne i potpune podatke neophodne za sagledavanje stanja ili praćenje rezultata sprovedenih pregleda.
Naveli su i da, iako su vlasti u RS prepoznale problem i donijele niz strateških dokumenata čiji je cilj sprovođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, uspostavljanje efikasnog sistema nije dovedeno do kraja.
– Većina domova zdravlja u RS nije osposobljena kadrovskim i materijalnim resursima da mjere definisane programom sprovodi na način i u obimu predviđenim programom, – ocijenjeno je u izvještaju.
Kako je naglašeno u izvještaju, potencijali za uštede u zdravstvenom sistemu, kao i koristi za cijelo društvo, nisu iskorišteni.
