Nakon saznanja da poslodavci u Sloveniji krše prava radnika iz BiH, predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje BiH boravili su u ovoj zemlji, kako bi pratili realizaciju Sporazuma o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, saopšteno je iz ove agencije.
Kako nezvanično saznajemo, najveći problemi s kojima su se suočili radnici bili su u vezi s isplatom plata, čija je visina bila definisana ugovorom, koji nije ispoštovan, tačnije radnici su dobili manje novca nego što je dogovoreno.
– Tokom posjete Sloveniji od manjeg broja radnika dobili smo primjedbe da pojedini poslodavci ugrožavaju prava radnika. Nakon što su nam te navode potvrdili i predstavnici Nezavisnog sindikata Slovenije, održali smo sastanak s poslodavcima, – istakao je za "Nezavisne" Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Naglasio je da razumije da postoji velika potreba za radnicima iz BiH, ali da taj interes ne smije da utiče na prava radnika i da ona moraju biti na nivou koji je zagarantovan međunarodnim pravnim standardima.
Kako je naveo, delegacija Agencije, na čijem je čelu, sastala se i s predstavnicima Inspekcije za rad Slovenije te su ih informisali o problemima na koje su naišli tokom obilaska radnika.
– Na sastanku smo dogovorili da će Agencija za rad i zapošljavanje BiH izraditi jedan akt u kojem će se precizirati s kojim se tačno problemima susreću naši radnici na radu u Sloveniji te koje su to firme koje ne poštuju prava radnika, – navodi Bandić.
Inače, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije, u Sloveniji je od početka ove godine pa zaključno s krajem oktobra izdato 13.198 radnih dozvola radnicima iz BiH.
Osim ovog slučaja, radnici iz BiH su nerijetko bili žrtve prevara privatnih agencija za posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu, što pokazuje i primjer prevarenih radnika iz BiH koji su išli na rad u Slovačku početkom ove godine.
Takođe je poznat i primjer bh. radnika koji su, prije dvije godine, trbuhom za kruhom krenuli ka Kataru, gdje su takođe prevareni.
– I u Njemačkoj se zna dešavati da nije sve baš onako kako vam obećaju. Kada sam krenula put Njemačke obećali su mi da ću raditi kao njegovatelj i da ću se brinuti o jednoj baki, davati joj lijekove kada treba i brinuti se isključivo o njenom zdravlju. Na kraju sam bila prisiljena da peglam veš, ribam podove, brišem prašinu i da budem sve – od njegovateljice, preko sobarice do čistačice, a ni plata nije bila onakva kako je dogovoreno, – ispričala je jedna Prijedorčanka.
Ima i onih radnika iz BiH koji su imali i mnogo gora iskustva od ovih navedenih u Sloveniji i Njemačkoj.
– Prije polaska u Katar obećavali su mi kule i gradove, a kada smo došli tamo smjestili su nas u jednu baraku, uzeli nam pasoše i tjerali nas da radimo i po 15 sati dnevno, – ispričao je jedan Banjalučanin, koji je prije par godina bio žrtva prevare privatne agencije za zapošljavanje.
U Katar je, kaže, otišao jer nije znao kako da prehrani porodicu, pa je mislio da će tamo pronaći bolji život.
– Na kraju sam agenciju preko koje sam otišao tamo morao preklinjati da mi vrate pasoš, a prijatelj mi je poslao novac za kartu da se izvučem iz tog pakla, – prisjetio se on ovog nemilog iskustva.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH savjetuju radnicima da na rad u inostranstvo ne odlaze bez svih potrebnih dozvola.
– Poslodavac je taj koji radniku mora prvo izvaditi radnu dozvolu, a zatim radnu dozvolu i ugovor o radu dostaviti radniku, koji s tim dokumentima aplicira u ambasadi države u koju želi da ide za radnu vizu. Tek kada radnik dobije radnu vizu može ići na rad u inostranstvo, – pojasnili su u Agenciji.
Dodali su da radnici treba da paze i na usluge posredovanja, te da, ukoliko je sve legalno, usluge posredovanja se ne mogu naplatiti od radnika već samo od poslodavaca.
– Ako neko od radnika traži naknadu za uslugu posredovanja to je prvi znak da nešto nije u redu, – upozoravaju u Agenciji.
