Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Novu godinu po Julijanskom kalendaru, koja se naziva i srpska Nova godina, a obilježava se i Obrezanje Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.
U hramovima se moli Gospodu Isusu Hristu da blagoslovi vijenac godine, da sačuva pravoslavlje u miru, da godina protekne dobro, da gradove Bog sačuva nepovrijeđene, da hristoljubivog vladara zemlje zaštiti i daruje mu pobjedu nad protivnicima.
Moli se i za pobjedu nad krivovjerstvom, za plodove zemaljske, zdrav vazduh, kišu sa nebesa i za izbavljenje od svih nevolja.
Veruje se da se danas ne treba svađati, jer će ljude u protivnom cijele godine tjerati baksuz, dok se u nekim krajevima vjeruje da se danas posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.
Srbi praznik posvećen obrezanju Isusa Hrista nazivaju i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na današnji dan ponavljaju neki obredi i radnje svojstveni praznovanju Hristovog rođenja.
Vasiljevdan ili Vasilica, u srpskom narodu nazvan Mali Božić, jedan je od najznačajnijih hrišćanskih praznika, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve upisan crvenim slovima, a u Bogoslužbenom ustavu znakom velikog praznika (crveni krstić u crvenom krugu), što znači da je u prvoj od šest grupa u koje su rangirani svi crkveni praznici u godini.
Arhiepiskop Vasilije, nazvan je Velikim zbog svojih zasluga i smatra se učiteljem vascjele Crkve, ocem istočnog monaštva, braniocem vjere od jeretika. Sveti Vasilije Veliki rođen je od ocaVasilija i majke Emelije u vrijeme cara Konstantina Velikog, oko 329 godine, a umro 1. januara 379 godine.
Živio je kao velik pobornik vjere, moralne čistote i revnosti, pa se, prema tom, Vasilije punozaslužno naziva Velikim.
U crkvenoj službi, naziva se "pčelom crkve Hristove", koja nosi med vjernima i žaokom svojom, bode jeretike – bezbožnike. Svoj život je posvetio Bogu, molitvi, služenju i pomaganju svima. U svoje vrijeme niko mu nije bio ravan po mudrosti.
Sačuvana su mnogobrojna njegova djela: bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska.
Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan.
Kod Srba se povodom Svetog Vasilija priprema poseban kolač, pogačice od pšeničnog brašna – vasilica. Kod Grka je sličan kolač nazvan »vasilopita«.
Pravoslavna crkva 14. januara proslavlja još dva praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Novu godinu. Osmog dana po rođenju, Hristos je po Mojsijevom zakonu, koji je važio za svu jevrejsku mušku djecu, obrezan, pri tome je dobio ime Isus, kako je zabilježio evangelist Luka, a po čemu se i pridaje izuzetan značaj ovom datumu.
Vjerovanja
Stari su govorili da bi novo ljeto trebalo dočekati budan, a da neudate djevojke gataju ako žele da znaju da li će se te godine udati i za koga.
Djevojke u Bosni su gatale tako što su se prije svanuća pele na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata, pa ako obuća, kad padne, stoji u smijeru suprotnom od kuće – to je znak da će u tom pravcu i otići, odnosno udati se.
Na Kosovu se vjerovalo da djevojka koja ne može da se uda treba na Mali Božić da prenoći u tuđoj kući, pa će odmah biti isprošena.
U nekim krajevima se vjerovalo da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne snijeg ili bude oblačno.
Telegraf
