Srpska pravoslavna crkva slavi praznik Uspenja Presvete Bogorodice ili Veliku Gospojinu, kako se taj praznik naziva u narodu. To je jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.
Danas se u pravoslavnim crkvama obilježava praznik spomena na upokojenja Bogorodice Marije. Zvanični naziv praznika je Uspenje Presvete Bogorodice.
Presveta Djeva Marija, Bogorodica, posrednica našeg spasenja, poživjela je još dosta dugo posle Vaznesenja Sina svog. Dok je umirao na krstu, Sin njen, Isus Hristos na čuvanje ju je predao svetom Jovanu Bogoslovu. U njegovom domu, na Sionu, živela je ona u neprestanoj molitvi iščekujući dan kada će otići Sinu svom. Često je pohodila sva ona mjesta, koja su podsjećala na velike događaje i velika djela Sina njenog. Svojim molitvama, savjetima, krotošću i trpeljivošću pomagala je ona svetim apostolima u širenju Božje riječi. Najduže vremena u molitvi provodila je na Jeleonskoj Gori, moleći Boga da je što prije uzme sebi.
I tako jednom dok se molila javi joj se arhangel Gavrilo i blagovijesti joj da će kroz tri dana da se upokoji, našta se ona veoma obradovala. Poželjela je da prije svog upokojenja vidi još jednom sve apostole i želja joj bi ispunjena. Nošeni krilima anđela i na oblacima, skupiše se svi apostoli da poslednji put zablagodare ovoj Majci nad majkama, Presvetoj Bogorodici. Oprostivši se od njih, ona predade svoj duh Bogu. Kovčeg sa njenim svetim moštima uz pratnju mnoštva hrišćana prenijeli su u Getsimanski Vrt, u grobnicu roditelja njenih, Svetih Joakima i Ane. Dok su ga nosili kroz grad, iz njega se neprestano širio blagouhani miris. Jedan od jevrejskih sveštenika drznu se te rukama dohvati kovčeg, ali mu u tom trenutku obje ruke otpadoše, te on povjerova u Hrista i one mu se povratiše.
Ne mali broj porodica slavi današnji praznik kao svoju krsnu slavu.
Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, danas se vjernici, posebno žene, pričešćuju, uopšteno govoreći, ovaj dan se smatra praznikom žena i majki.
U nekim krajevima smatraju da je u periodu između dvije Gospojine, današnje, i Male Gospojine, koja je 21. septembra, najbolje brati ljekovito bilje.
Veliki broj crkava i manastira Srpske pravoslavne crkve slavi ovaj praznik kao svoju slavu.
