Hrvati rampa međunarodnom željezničkom saobraćaju sa BiH
Na prugama Željeznica Republike Srpske nema međunarodnog putničkog saobraćaja zbog nedostatka voznih kapaciteta za njegovo uspostavljanje i funkcionisanje. Ova situacija nije prisutna samo u Željeznicama RS, nego i u susjednim željezničkim preduzećima.
To je odgovor iz centrale ovog preduzeća u Doboju na jedno od naših pitanja u vezi sa nizom primjedbi, koje su na račun Željeznica uputili iz Centra za humanu politiku.
Pojašnjeno nam je da vozni park putničkih kola kojima raspolažu za sada može da obuhvati obim planiranog lokalnog putničkog saobraćaja.
– Od strane Željeznica FBiH postojao je prijedlog uspostavljanja međunarodnog voza Talgo garniturom, ali je isti više puta odbijen od strane Hrvatskih željeznica Putnog prevoza, koji odbija da plati upotrebu stranih kola na teritoriji Hrvatske – precizirano je u odgovoru.
Dodaju da su Hrvatske željeznice nekoliko puta odbile ovakav prijedlog za uspostavljanje međunarodnih vozova i Željeznice FBiH su odustale od prvobitnog plana.
VOZOVI IDU 80 NA SAT, U PROSJEKU
Na primjedbe Centra za humanu politiku da je nakon remonta pružnog pravca Doboj – Banja Luka brzina saobraćaja 60, umjesto projektovanih 100 kilometara na čas, iz Uprave "RS kažu da nije tačan taj podatak, već da je prosječna brzina saobraćaja na toj relaciji 81, a da na dijelu remontovane pruge Srpska Kostajnica – Banja Luka iznosi 82 kilometra na čas.
Za primjedbu u vezi sa klizištem u Ljeskovim Vodama rečeno je da ono nije postojalo u vrijeme remontovanja pružnog pravca Doboj – Banja Luka, tako da nije ni moglo biti sanirano u tom periodu, a nisu ga mogli ni predvidjeti. Na problemu rade, kada se desi.
Za primjedbe Centra za humanu politiku o koroziranju krvovnog pokrivača na željezničkoj stanici u Doboju pojašnjeno je da je sanacija i rekonstrukcija željezničke stanične zgrade u Doboju, kao i krovnog pokrivača, izvršena još 2005. godine kreditnim sredstvima koja su bila ograničena.
– Za radove sanacije i rekonstrukciju objekta projektnu dokumentaciju je uradio saobraćajni institut „IPSA“ iz Sarajeva, izvođač radova je bio „ŽGP“ Doboj, a nadzor nad radovima je vršen od strane konsultanta „LAHMAYER – IPSA“ iz Sarajeva. Sav materijal koji je ugrađen, predviđen je i projektnom dokumentacijom. Ne možemo zanemariti činjenicu da vremenski uslovi i tok godina utiču na stanje krovnih pokrivača kao i stanje objekata – stoji u odgovoru iz Željeznica RS.
"PUTNICI SU U PRAVU, TOALETI JESU DOTRAJALI"
U preduzeću se slažu sa primjedbama putnika o dotrajalosti i nefunkcionalnosti toaleta u nekim željezničkim stanicama, ali ukazuju na činjenicu da su objekti toaleta stari i dotrajali i da su isti planirani za rekonstrukciju, čim se stvore finansijski uslovi za realizaciju ovih projekata.
Navode da održavanje objekata i prostora oko objekta vrše zaposleni u željezničkim stanicama na tim područjima.
Kažu da se uređenje i održavanje provodi u skladu sa mogućnostima i koliko to dopušta starost i dotrajalost objekata. Takođe, i da finansijski uslovi diktiraju planiranje investicija za realizaciju rekonstrukcije i ulaganja u konkretnije uređenje.
STANICA BANJA LUKA
Podzemni prolaz za peron u željezničkoj stanici Banjaluka nije potopljen urinom kako su navodi iz Centra za humanu politiku, kažu u Željeznicama RS.
U tom prolazu zadržavaju se oborinske i izviru podzemne vode, koje su posljedica položaja podzemnog prolaza, a koji je niži u odnosu na nivo toka reke Vrbas. Radnici stanice Banja Luka vodu iz podzemnog prolaza ispumpavaju vodenim pumpama, a u slučajevima kada se voda nalazi u podzemnom prolazu, te u tom trenutku nije moguće ispumpavanje, putnički vozovi se primaju na prvi kolosjek i otpremaju sa istog – kažu u preduzeću.
Dodaju da putnici pri izlasku na perone budu informisani o eventualnom problemu, ako u tom trenutku postoji, te od strane izvršnog osoblja budu upućeni na peron sa koga saobraćaju vozovi.
Ljubinko Đurić



