“Domaće eko povrće i voće – Jasmina“ u ponudi ima sve sezonsko povrće i voće koje Jasmina Ćušić i njeni radnici uspiju sami uzgojiti i koje dostavljaju na kućnu adresu na području Čapljine i Mostara.
Bosna i Hercegovina oko 80 posto potreba za hranom zadovoljava preko uvoza pa tako statistika bilježi i uvoz bijelog luka iz Kine, suhih šljiva iz Čilea, žitarica iz Poljske.
Međutim, dva savremena trenda, povećana potražnja organski uzgojenog voća i povrća te naručivanje hrane preko interneta, predstavljaju vjetar u leđa poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini koja se bori protiv nelojalne konkurencije i kojoj nedostaje podrška države.
Savremeni način života kupcima ne ostavlja mnogo vremena za kupovinu pa narudžbe preko interneta predstavljaju veliko olakšanje. Dok u javnosti dominiraju vijesti o iseljavanju nezadovoljnih građana u svim državama regija svaki primjer mladih osoba koje uspiju osigurati posao sebi i drugima je vrijedan pažnje.
Pozitivan primjer uspješne poljoprivredne proizvodnje i prodaje krije se u dolini Neretve, u naselju Višići kod Čapljine gdje već tri godine djeluje “Domaće eko povrće i voće – Jasmina“.
Iza ovoga imena stoji Jasmina Ćušić, diplomirana profesorica engleskog jezika i književnosti, koja nakon završetka studija nije čekala posao na birou nego se odlučila pokrenuti vlastiti biznis.
Uzgaja 80 poljoprivrednih kultura
– Ljubav prema zemlji, odnosno prema poljoprivredi sam naslijedila od svoga dede i nane, a od samog početka imala sam podršku muža i uže porodice da uđem u posao proizvodnje i prodaje organski uzgojenog voća i povrća – kaže Jasmina u razgovaru za Anadolu Agency (AA).
Sada za firmu “Eko Jasmina” radi 24 radnika i obrađuju oko 120 dunuma zemlje. Ova firma je multietničkog sastava iz sedam porodica, odnosno zapošljavaju Bošnjake, Hrvate i Srbe.
U ponudi imaju sve sezonsko povrće i voće koje uspiju sami uzgojiti i koje dostavljaju na kućnu adresu na području Čapljine i Mostara.
– Počeli smo sa uzgojem dvije kulture, blitve i salate, a sada imamo vlastiti prodajni objekat i tokom godine uzgajamo do 80 kultura. Internet nam je olakšao da se predstavimo kupcima koji su prepoznali kvalitet i njihovim preporukama smo dodatno proširili tržište. Volimo eksperimentisati sa novim kulturama koje su nepoznate u Hercegovini i šire. Jedna od tih novina je šajota tikvica koja privlači pažnju u našoj prodavnici. To je mala zelena tikvica, egzotično povrće koje do sad nije uzgajano kod nas. Prije šajota je bio batat, keleraba – prisjeća se Jasmina.
Jasmina se ne želi zaustaviti na dosadašnjem broju kultura koje uzgaja. Već za sljedeću sezonu priprema nove vrste.
– Veoma je teško doći do organskih sjemena u Bosni i Hercegovini, pa zbog toga sjemena naručujem iz Holandije. Naredne godine ćemo proizvodnju proširiti na drugačije vrste kupusa, mrkve… – poručuje Jasmina.
Njena ponuda je prilagođena potrebama kupaca uz kvalitet proizvoda što se jako dobro odrazilo na prodaju.
– Kupci mogu naručiti proizvode po svom izboru, nisu ograničeni količinom, a minimalna narudžba za dostavu na kućnu adresu iznosi 15 KM. Od narudžbe do dostave proizvoda prođe od 15 minuta do sat vremena, zavisno od udaljenosti kupaca i količine posla koji imamo u tom trenutku. Zaista se kvaliteta, u koju ulažemo od početka, višestruko isplatila. Kupci su to prepoznali i nemamo nikakvih problema sa prodajom naših proizvoda – navodi Jasmina.
Organska proizvodnja je savremeni trend u poljoprivredi koji ima sve više sljedbenika, odnosno onih koji proizvode na ovaj način hranu, ali i kupaca.
– Organska proizvodnja prvenstveno mora da krene od sjemena. Ukoliko je sjeme tretirano, i biljka će da oboli u određenom stadiju vegetacije. Puštanje biljke da raste na prirodan način, bez korištenja štetnih hemijskih sredstava, te sazrijevanje, stvara veliku razliku u kvaliteti povrća i voća, što se može primjetiti i po okusu i mirisu – smatra Jasmina.
Savremena poljoprivredna proizvodnja često podrazumjeva i prodaju, promociju, dizajn, što predstavlja veliki izazov za mlade.
Jasmina mladima koji žele ući u poljoprivrednu proizvodnju savjetuje da napreduju postepeno.
– Preporučila bi im da krenu polako, i da im kvalitet bude uvijek na prvom mjestu. Kvalitet će se uvijek prodati – istakla je Jasmina.
Prirodne nepogode su sastavni dio poljoprivrede. Dolina Neretve ima često jake udare juga i bure.
– Imali smo problema sa prirodnim nepogodama, ali to je jedan od rizika ovog posla, i na to pokušavamo da budemo što više spremni – kaže Jasmina.
Širenje proizvodnje
Jasmina je svoj posao proširila na Nevesinje gdje je investirala u kupovinu zemljišta i podizanje višegodišnjih nasada.
– U Nevesinju proizvodimo krompir, mrkvu, cveklu i luk. Prošle godine smo kupili zemljište od 64 dunuma i tu sada završavamo sa sadnjom voćnjaka koji će u konačnici imati oko 2.500 stabala. Bit će jedini voćnjak te vrste na ovom području – ističe Jasmina.
Jasmina ima partnere i investitore iz dijaspore, Hrvatske i Amerike koji su joj pomogli da proširi posao.
– Krenulo je od rodbine, pa se kasnije proširilo na ozbiljne poslovne partnere. To su većinom ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine a koji su uspješni poslovni ljudi u svijetu. Oni žele da ulažu u svoju domovinu. Među investitorima ima i stranaca koji su prepoznali naš rad i kvalitet i žele da budu dio ove uspješne priče – kaže Jasmina.
Jasmina planira zatvoriti proizvodni ciklus kroz preradu povrća i voća, pravljenje salata, namaza, džemova.
– Za naredni period pripremamo jako puno projekata, već smo krenuli u realizaciju nekih i definitivno nećemo ostati na ovome. Ovo će biti jedna jako dobra i pozitivna priča, i dokaz da se i u ovoj državi može ostvariti nešto jako dobro – kaže Jasmina.
