Profesor Ekonomskog fakulteta Pale, dr Marko Đogo, godinu na izmaku ocenjuje kao “donekle uspješnu” za ekonomiju BiH, jer je zabilježen izvjesni rast zaposlenosti, i privredni rast, ali to je ipak napredak “brzinom puža”, što je za ovako siromašnu i ekonomski posustalu zemlju, nedovoljno.
– Procenti, koji svjedoče o rastu BDP-a, izvoza i zaposlenosti, možda bi mogli biti optimistični da nam baza, u odnosu na koju računamo napredak, nije tako katastrofalna – kaže Đogo.
Da je sve to nedovoljno, vidi i po tome što građani masovno odlaze iz zemlje.
– Sličan problem su imale i Mađarska i Poljska, ali kad je njihova privreda krenula naprijed, ne samo da je zaustavljen odliv stanovništva, nego su se mnogi i vratili u svoju zemlju. Mi smo još uvijek miljama daleko od toga – kaže Đogo.
Podsjeća da uz rast od oko tri dsto BiH treba najmanje 30 godina da dostigne Sloveniju, što je porazno, jer kako je rekao, “Slovenija ipak nije Švajcarska”.
– Tek sa stopom rasta od pet do šest odsto, što bi u ovoj situaciji bio ogroman pomak, mogli bismo očekivati da za sedam – osam godina stignemo Hrvatsku, a za 15 godina Sloveniju – ocjenjuje Đogo za Srpska.info.
Dodaje da je to teško očekivati, jer je zbog odlaska stanovništva u toku ove godine realnija prognoza da će rast biti dodatno usporen.
Mjere koje je predložio premijer RS Radovan Višković podržava, ali je skeptičan, kada je u pitanju njihovo ostvarivanje.
– Ima tu vrlo smislenih mjera, ali nisam siguran da će premijer imati dovoljnu političku podršku da sve to provede. Ako se krene u reforme, valja biti spreman na žrtve u cilju napretka – kaže Đogo i dodaje da premijeru ipak “treba dati šansu”.
Ipak, za nadolazeću godinu profesor Đogo ima i jednu optimističnu najavu – prognozira rast plata.
– To će, naravno, doprinijeti boljem standardu stanovništva, ali će ekonomija “patiti”, jer je povećanje plata “iznuđeno”. Poslodavci, naprosto, neće imati drugog izbora, ili će povećati plate, ili će im radnici otići u inostranstvo. To automatski znači i nižu stopu akumulacije, mada je vrlo upitno da li su i do sada privrednici dobit ulagali u proširenje i jačanje biznisa, ili su tim novcem kupovali skupe automobile i stanove po instranstvu. Naravno, njihovo je pravo da to čine, ali je pitanje kakav je to sistem koji podstiče takve poslovne odluke – kaže Đogo.
