Bosna i Hercegovina je prije pet mjeseci dobila prvi centar za obilježavanje ptica, a samim tim i prve prstenove. Uskoro je uslijedilo i prvo prstenovanje, a nedavno je održan i prvi kamp za prstenovanje ptica u BiH i to u Hutovom blatu.
Ornitolog iz Šipova Goran Topić stavio je prvi prsten na pticu u BiH. Njegova supruga i on su obilježili prve jedinke u okolini Trebinja. Za 25 godina istraživanja u BiH je identifikovano 344 vrste ptica, što je oko polovine Evropske ornitofaune.
Zbog lova, krivolova, trovanja, uništavanja staništa i drugih faktora u zadnjih sto godina čak 13 vrsta potpuno je nestalo iz BiH ili se više ne gnijezde, ali se pojavljuju na lutanju ili na migraciji.
– Danas se veliki broj vrsta nalazi na ivici istrebljenja. Nestanak vrsta je kod nas uslovljen slabom zakonskom zaštitom najvrednijih prirodnih staništa. Od ukupne teritorije zaštićeno je manje od jedan odsto po čemu BiH na poslednjem mjestu u Evropi – kazao je Goran Topić za naš portal.
Organizaciju markiranja ptica vodi Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva.
Predsjednik „Naših ptica“ Dražen Kotrošan ističe da je prstenovanje jedna od metoda obilježavanja ptica. Prilikom prstenovanja se, dodaje on, bilježi niz podataka o svakoj ptici, a često se uzimaju i uzorci za analize značajne za praćenje zdravstvenog stanja ptica.
– Do 1991. godine rijetka prstenovanja na prostoru BiH radio je Zavod za ornitologiju iz Zagreba. Prošle godine osnovana je centrala u Sarajevu kojom koordiniraju „Naše ptice“. Planiramo da 19. avgusta organizujemo prvi prstenovački kamp na Hutovom blatu – kazao je Kotrošan.
Pojedinačna prstenovanja će se, kazao je on, raditi u cijeloj BiH. Očekuje se da na jesen ova centrala bude i zvanično primjljena u EURING, odnosno u Savez evropskih prstenovačkih centrala.
Primarni njihov prstenovanja je da se utvrdi kretanje ptica, posebno prilikom seoba. Tako se dobijaju i podaci o smrtnosti i životnom vijeku, osobinama ptica, podaci o staništima u kojima se ptice zadržavaju, klimatskim promjenama.
– Sada govorimo o prstenovanju divljih vrsta. Poseban sistem imaju uzgajivači ptica i golubari koji također prstenuju ptice. Sve vrste se u principu mogu prstenovati. Za pojedine vrste postoje zasebni programi gdje se koriste kolor-prstenovi za lakše prepoznavanje zemlje gdje su prstenovani. Svaka zemlja ima svoje boje – istakao je Kotrošan.
Goran Dakić
