Kada bi jedna porodica, umjesto što napušta selo i odlazi u grad u potrazi za poslom i zaradom, na malom prostoru od svega hektar ili dva zemljišta držala dvije, tri krave i 30-ak pčelinjih društava, ostvarivala bi mjesečni prihod od oko hiljadu KM.
To je, priznaćete, u gradu prilično teško ostvariti.
Ukoliko bi mladi počeli razmišljati o svojoj budućnosti, vjerujemo da bi ideja koju iznosimo naišla na povoljno tlo, a to znači veliki broj radnih mijesta, zdraviju ishranu, manje stresa i više duševnog zadovoljstva zbog spoznaje da su svoji na svome.
Mada pčelarstvo može biti i glavno zanimanje ovaj put nam je namjera da o njemu govorimo kao dopunskom izvoru prihoda u poljoprivrednom gazdinstvu. Ono samo po sebi ima veliki broj prednosti i daje velike mogućnosti i izvjesnu dobit uz relativno malo ulaganje i angažovanje od nekih drugih djelatnosti. Cilj nam je da usmjerimo poljoprivrednike naročito mlade, da uz osnovno zanimanje koje može biti ratarstvo stočarstvo ili voćarstvo pa i povrtarstvo, zasnuju i mali pčelinjak.
Prednosti koje pčelinjak donosi su: mala ulaganja, malo angažovanje, a vrlo izvjesna dobit koja malim gazdinstvima obezbjeđuje još jedan vid sigurnosti.Ne upuštajući se u stručni dio navešćemo da pčelinje društvo od 30 košnica vlasniku izvjesno donosi godišnji prihod od 3- 5 hiljada KM, a ulaganje je vrlo malo da bi se došlo do takvog rezultata.
Kada bi jedna porodica umjesto što napušta selo i odlazi u grad u potrazi za poslom i zaradom na malom prostoru od svega hekrar ili dva zemljišta, držala samo 2.-3 krave i imala pčelinjak od 30-ak društava, imala bi mogućnosti da ostvari mjesečni prihod od hiljadu KM, što je priznaćete u gradu prilično teško ostvariti.
Uz činjenicu da bi se na tom posjedu moglo proizvoditi nešto voća i povrća makar za vlastite potrebe tako da bi troškovi živoda bili minimalni, a standard bi bio najmanje dvostruko veći od standarda u gradu uz ista primanja.
Bezbroj je seoskih sredina koje daju takve mogućnosti. Kao primjer uzećemo selo Medna u opštini Mrkonjić grad. Selo se nalazi u plodnoj dolini rječice Medljanke što pruža velike mogućnosti za ratarstvo i povrtarstvo jer je moguće navodnjavanje S obzirom na to da u tom dijelu Republike Srpske nema velikih posjeda, već su to uglavnom domaćinstava sa 3 do 5 hektara zemlje, a ona su pogodna za voćarstvo i povrtarstvo kako na otvorenom tako i u zaštićenom prostoru a to jest plasteničku proizvodnju.
Sama rječica Medljanka pruža idealne uslove za male ribnjake za uzgoj vrlo tražene potočne pastrmke, a i to bi mogao biti dodatni izvor primanja.
Pomenimo još da su naša sela sa prekrasnim šumama i livadama puna gljiva, šumskih plodova, ljekobilja čijem se branjem, može ostvariti značajan prihod. Lično poznajem porodicu koja samo od branja gljiva zaradi više nego njihov sin koji je ljekar u jednoj klinici u gradu.
Jedna porodica na planini Manjači, koju poznajem, branjem smrekovih bobica 2016. godine ostvarila je prihod koji je veći od prosječne plate u Republici Srpskoj, a to je 803 KM puta 12 mjeseci.
Važno je i ovdje reći da pomenuto selo ima svu potrebnu infrastrukturu, to jest asvaltni put, struju vodu i telefon. Ovo selo, a tako je uglavnom i u drugim krajevima, takođe ima dovoljan broj relativno dobro očuvanih ili čak i novih stambenih objekata, što svakako otvara mogućnost seoskog turizma. Priroda i okruženje je takvo da vam od ljepote zastane dah. S obzirom na to koliko Evropa cijeni zdravu hranu, otvara se mogućnost da selo postane turistička destinacija za male grupe zaljubljenika u ekologiju.
Namjera nam je da ovim tekstom ukažemo na mogućnosti egzistencije na selu , koja je dostojna čovjeka.Želja nam je da, prije svega, zainteresujemo mlade ljude da se vrate u zavičaj i ostvare život dostojan čovjeka umjesto što godinama čame na zavodima za zapošljavanje.
Predlažemo mladim ljudima da dobro razmisle da li im je bolje biti u gradu na Zavodima za zapopšljavnje ili raditi kao najamni radnik drugome ili da budu slobodni ljudi, gazde, svoj na svome posjedu u pradjedovskom zavičaju.
Mi Vam ovdje predlažemo da se riješite pitanja kud dalje i kako, na vama je sve ostalo. Pa razmislite mlada gospodo!
Vidosav Đurđević
