LJubivoje Ršumović prisustvovao je u Prnjavoru izvođenju predstave “Izvolite u bajku sa Pepeljugom”, rađenoj prema njegovom tekstu, u izvođenju Dramske scene Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta”.
Književnik LJubivoje Ršumović do sada je objavio više od 80 knjiga, a uz njegove emisije odrastale su i odrastaju mnoge generacije – on je jedan od najvažnijih i najnagrađivanijih srpskih dječijih pjesnika.
Popularni Ršum, tvorac emisije “Fazoni i fore”, pjesme “Vuče, vuče bubo lenja” , “Miš je dobio grip” , “Au, što je škola zgodna” i mnogih drugih, ističe za Srnu da je, osim života koji dijeli sa porodicom, živio još hiljade života.
– Recimo u knjizi `Kroz pustinju i prašumu` ja sam sa glavnim junacima jahao slonove u Africi, borio se protiv lavova i beduna i loših momaka. To je jedan novi život. Ja sam bogat čovek jer sam do sada pročitao oko hiljadu knjiga – kaže poznati književnik.
Ršumović navodi da ga sa djetinjstvom, i nakon više od 60 godina književnog rada, spaja stalno prisustvo igre – “homo ludens” dijagnoza koju mu je dao akademik Vladeta Jerotić.
– To je dijagnoza ne samo meni nego svakome ko zadrži u sebi to dete spremno za igru jer će celog života biti raspoložen stvaralački. Ne mora to biti samo umetnik stvaralac, može biti stvaralac bilo kog drugog zanimanja – ističe Ršumović.
LJubav prema dječijim pjesmama usadila mu je majka Milesa, koja ga je uspavljivala, recitujući pjesme Jove Jovanovića Zmaja. LJubivoje je u igri izvrtao majčine riječi i stvarao sasvim nove pjesme, sa novim i drugačijim smislom.
– Gotovo da su sva detinjstva ista. Recimo /Antoan de Sent/ Egziperi, autor `Malog princa`, rekao je – `ja dolazim iz detinjstva, tamo je moj zavičaj`. Svakom umetniku detinjstvo je jedna vrsta zavičaja.
Uvek ponavljam, da za sve što sam napisao do sada, ako išta vredi, treba da zahvalim zavičaju i svom slobodnom detinjstvu na Zlatiboru, u siromašnom selu, bez struje, puteva, ali sa ogromnom količinom slobode”, priča Ršumović.
Kao i djetinjstvo provedeno u rodnom LJubišu i njegove knjige odišu neograničenom slobodom, pune su šarenila, veselja, neobičnih likova, zgoda i nezgoda, šala, brojnih svjedočanstava da mašta nema ograničenja ili rok trajanja.
– Stvaraoci gotovo da ne znaju odakle im dolazi inspiracija. To dolazi u trenutku, ali, naravno, kada se ovlada zanatom jer i pisanje i svaka druga umetnost je neka vrsta zanata. Kada si ovladao zanatom, kada si stavio platno na štafelaj, uzeo četku i umočio je u boju dođe i inspiracija – navodi on.
Ršumović je u Prnjavoru prisustvovao izvođenju predstave “Izvolite u bajku sa Pepeljugom”, rađenoj po njegovom tekstu, u izvođenju Dramske scene Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta”.
– Lepo je to, kao da se određeno delo na neki način umnožilo. Posebno kada se to desi u ovako jednoj lepoj lokalnoj sredini, kada to rade entuzijasti kao što je rukovodilac Dramske scene Brankica Radonjić.
Kao što je čika Pera moj prijatelj, direktor Centra za kulturu u Prnjavoru, kao što su ova deca koja to rade iz velikog zadovoljstva, iz neke unutrašnje potrebe”, poručuje Ršumović.
Novim generacijama ne zamjera upotrebu računara i mobilnih telefona jer smatra da treba pratiti savremene vidove komunikacije, usavršavati se.
– Ne treba zbog toga da nas hvata panika, čitaće se i dalje. Knjiga postoji 2.500 godina i to ne može pobediti mobilni telefon ili računar – smatra pisac.
Ršumović za Srnu otkriva da trenutno radi prevod sa grčkog jezika Aristofanove komedije “Pluto, Bog bogatstva”, koju će na sebi svojstven način pokušati da osavremeni.
– Ova komedija je nedovršena jer Aristofan nije stigao da napiše tekstove za zborove koji pevaju na određenim mestima, kako to već u antičkim komadima biva, pa ću ja iskorititi priliku da na ta mesta stavim današnju refleksiju Aristofanovog `Boga bogatstva`.
To je za mene bila šansa da se malo poigravam jezikom, što meni inače ne pada teško. Smislio sam i uvodnu pesmu kojoj je refren – `Svi smo mi fanovi Aristofanovi`”, priča Ršumović.
LJubivoje Ršumović se, osim književnim radom, bavio i uređivanjem radio i televizijskih emisija. Bio je direktor Pozorišta “Boško Buha”, predsjednik Kulturno prosvetne zajednice Srbije, jedan je od osnivača Zadužbine “Dositej Obradović”.
Autor je tri udžbenika za osnovnu školu, a njegove pjesme su se našle i u čitankama i lektiri.
O značaju djela LJubivoja Ršumovića za srpsku književnost najbolje govore riječi književnika Duška Radovića:
"NJegov talenat, bistra glava i zdravlje, efikasno deluju protiv zagađene sredine u kojoj živimo. On se kao planinski potok spustio sa Zlatibora i sad žubori kroz svoje knjige i emisije – bistar, pitak i zdrav."
Srna
