
Lideri zemalja članica NATO-a potvrdili su na samitu u Ankari nepokolebljivu posvećenost članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji garantuje princip kolektivne odbrane, uz poruku da je cilj izgradnja jače Evrope u okviru snažnije i modernizovane Alijanse.
U završnom dokumentu, usvojenom nakon razgovora šefova država i vlada, naglašava se da su se saveznici okupili kako bi ponovo potvrdili svoju privrženost ključnom principu NATO-a prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve saveznike.
U dokumentu se ističe da su jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga temelj mira, bezbjednosti i prosperiteta više od milijardu građana zemalja članica NATO-a.
Lideri su poručili da savez ostaje zasnovan na zajedničkim demokratskim vrijednostima i spremnosti država članica da kolektivno odgovore na sve bezbjednosne izazove.
U zajedničkom saopštenju navodi se da saveznici nastavljaju da sprovode takozvanu Hašku odbrambenu zakletvu, usvojenu radi jačanja odbrambenih kapaciteta NATO-a.
Dokument naglašava da se Alijansa i dalje suočava sa, kako je navedeno, dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja evroatlantskoj bezbjednosti i stabilnosti, kao i sa stalnom opasnošću od terorizma.
Istovremeno se ističe da su evropske članice NATO-a i Kanada do 2025. godine povećale izdvajanja za odbranu za više od 139 milijardi dolara, prenio je turski javni servis TRT.
U dokumentu se navodi da će nova ulaganja omogućiti dodatno jačanje odbrambene industrije, povećanje otpornosti saveznika i razvoj neophodnih vojnih sposobnosti.
U tom kontekstu najavljeno je zaključivanje novih ugovora o nabavci vojne opreme čija vrijednost premašuje 50 milijardi dolara.
Lideri su se obavezali i na intenzivniju saradnju sa odbrambenom industrijom kako bi se povećali proizvodni kapaciteti i ubrzao razvoj novih tehnologija.
Takođe je najavljeno uklanjanje prepreka u trgovini vojnom opremom među saveznicima, kao i produbljivanje saradnje u oblasti odbrambene industrije.
Jedan od ključnih zaključaka samita jeste da saveznici žele jaču Evropu kao dio jačeg NATO-a, uz nastavak modernizacije Alijanse i prilagođavanje novim bezbjednosnim izazovima.
U dokumentu se ističe da se sistem odvraćanja i odbrane NATO-a i dalje zasniva na kombinaciji: nuklearnih kapaciteta; konvencionalnih snaga;
protivraketne odbrane; svemirskih sposobnosti; sajber odbrane.
Istovremeno je naglašena potreba za dodatnim ulaganjima u bespilotne sisteme, napredne tehnologije, precizne udarne sposobnosti, integrisanu protivvazdušnu i protivraketnu odbranu, kao i u obavještajne kapacitete.
Učesnici samita poručili su da Ukrajina nastavlja da doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti, te su ponovili podršku njenoj odbrani, suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
U dokumentu se ističe da saveznici ostaju posvećeni nastavku pomoći Kijevu.
U završnoj deklaraciji navedeno je i da NATO saveznici smatraju da Iran nikada ne bi trebalo da dođe u posjed nuklearnog oružja.
Istovremeno je Teheran pozvan da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.
Za razliku od prethodnih godina, u završnom dokumentu nije naveden datum narednog samita NATO-a.
Iako se očekivalo da bude potvrđeno održavanje sastanka lidera naredne godine u Albaniji, u deklaraciji se navodi samo da se saveznici “raduju narednom susretu”, bez preciziranja vremena i mjesta održavanja, prenio je britanski Gardijan.
Banjaluka.net



