Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH suočeno je sa dodatnim poreskim obavezama od gotovo 1,95 miliona KM, nakon što je Poreska uprava FBiH utvrdila da su pojedini angažmani putem ugovora o djelu zapravo imali elemente radnog odnosa.
Poreska uprava Federacije BiH, Kantonalni poreskii ured Sarajevo, izvršila je u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH inspekcijski nadzor za period od 1. januara 2020. do 14. jula 2025. godine.
Kontrolom obračuna, prijavljivanja i uplaćivanja poreza na dohodak, posebnog poreza i drugih obaveza utvrđeno je da Ministarstvo ima dodatno utvrđene poreske obaveze u iznosu od 1.954.642 KM.
Riječ je o dodatnim porezima i doprinosima za angažovane saradnike, među kojima su bili i oni koji su imali prebivalište u Federaciji BiH, dok su njihovi ugovori o djelu, prema nalazu Poreske uprave, u pojedinim slučajevima izjednačeni sa ugovorima o radu.
Posebno je zanimljivo da je Ministarstvo, prema dokumentu koji je upućen Savjetu ministara BiH, godinama plaćalo poreze i doprinose po osnovu ugovora o djelu, ali je Poreska uprava tokom kontrole zauzela stav da je potrebno dodatno obračunati obaveze jer je faktički način angažovanja odgovarao radnom odnosu.
U dokumentu se navodi i da je praksa angažovanja izvršilaca po ugovorima o djelu trajala gotovo od osnivanja ministarstva, iako radna mjesta za takve poslove nisu bila adekvatno planirana pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Ministarstvo se pravdalo da je problem trebalo biti riješen izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, a navodi se da je tadašnjem ministru za ljudska prava i izbjeglice Sevlidu Hurtiću dostavljen prijedlog za pokretanje postupka izmjena pravilnika.
Presude Suda BiH dodatno otvorile problem
Dodatni problem za ministarstvo predstavljaju pravosnažne presude Suda BiH kojima je utvrđeno da su pojedini ugovori o djelu u stvarnosti predstavljali ugovore o radu.
U predmetu tužioca Edina Denje iz Mostara protiv Bosne i Hercegovine, Savjeta ministara BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sud BiH je pravosnažnom presudom utvrdio da su ugovori koje je tužitelj zaključivao sa ministarstvom u periodu od 2001. do 2020. godine, po svojoj prirodi i sadržaju, predstavljali ugovore o radu.
Ministarstvu je, između ostalog, naloženo da uplati 69.881,52 KM doprinosa Federalnom zavodu PIO/MIO, što je izvršeno tokom 2022. godine.
Sud je istovremeno naložio uspostavljanje tužiteljevog radnopravnog statusa na radnom mjestu upravnika, u skladu sa njegovom stručnom spremom i sposobnostima.
Nakon ove presude, Sud BiH je donio još 12 pravosnažnih odluka u kojima je, kako se navodi u dokumentu ministarstva, poistovjećen obligaciono-pravni i radnopravni odnos.
U devet od ukupno 13 pravosnažnih presuda ministarstvu je naloženo uspostavljanje radnopravnog statusa tužioca.
Kada je riječ o doprinosima, u dokumentu se navodi da je po osnovu ovih presuda Ministarstvo finansija i trezora BiH tokom perioda 2022–2025. godine izvršilo uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje u ukupnom iznosu od 445.628,51 KM.
Međutim, sudskim presudama nisu obuhvaćeni svi porezi i doprinosi iz radnog odnosa, pa je Poreska uprava FBiH naknadno utvrdila dodatne obaveze Ministarstva.
Za 2026. godinu nema novca za skoro dva miliona KM
Problem je što ministarstvo, kako se navodi u informaciji dostavljenoj Savjetu ministara BiH, u svom budžetu nema obezbijeđena sredstva za ove namjene.
Zbog toga je Ministarstvo finansija i trezora BiH u zakonskom roku obaviješteno o dodatnim poreskim obavezama, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH traži da se prilikom realizacije budžeta za 2026. godinu osiguraju dodatna sredstva.
Prema prijedlogu ministarstva, potrebno je izvršiti dopunu na prijedlog budžeta za 2026. godinu u iznosu od 1.954.642,60 KM, koliko iznose dodatno utvrđene poreske obaveze prema rješenju Poreske uprave FBiH.
Ministarstvo je prethodno uložilo žalbu na rješenje Poreske uprave, navodeći da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, odnosno osporavajući izjednačavanje obligacionog i radnopravnog odnosa. Kao razlog navelo je i da iz pravnih i tehničkih razloga nije u mogućnosti izvršiti naloženo plaćanje.
Ipak, dokument pokazuje da se problem ne odnosi samo na jednu poresku kontrolu ili jedan sudski spor. Godine angažovanja radnika putem ugovora o djelu, sudske odluke kojima je utvrđeno postojanje faktičkog radnog odnosa i naknadno utvrđene poreske obaveze sada su se pretvorile u račun od gotovo dva miliona KM koji bi trebalo pokriti iz javnog novca.
CAPITAL
