Narodna skupština Republike Srpske izglasala je danas, 9. jula, izmjene Krivičnog zakonika po kojem su zabranjeni simboli Nezavisne Države Hrvatske i Armije Republike BiH.
Zakon je podržan sa 56 glasova za i dva glasa protiv.
Takođe, Skupština je usvojila i izmjene Zakona o grobljima, kojim je regulisano uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu ideologiju NDH.
Zašto su usvojene izmjene Krivičnog zakonika?
Oba zakona izazvala su žestoke rasprave u parlamentu ne samo između srpskih i bošnjačkih poslanika, koji su sa različitih pozicija raspravljali o simbolu ljiljana, već i između poslanika vlasti i opozicije.
Goran Selak, ministar pravde i predlagač izmjena Krivičnog zakona, ističe da RS pokazuje da ne prihvata veličanje bilo koje zločinačke ideologije. Naglasio je da je kriminalizacija slova U i ljiljana obaveza proistekla iz deklaracije koju je parlament usvojio u martu ove godine.
– Razlog je jasan svima. Republika Srpska ima pravo i obavezu da krivično-pravnim sredstvima zaštiti svoje ustavne vrijednosti, javni red i mir i dostojanstvo žrtava – rekao je Selak.
Prema njegovim riječima, RS ne smije dozvoliti da simboli koji simbolizuju teško stradanje budu prihvatljivi i poželjni. Pojasnio je da krivično sankcionisani neće biti oni koji ove simbole koriste u istorijskom ili umjetničkom kontekstu, već samo kada se veliča ideologija koja predstavlja prijetnju miru. Dodao je da namjera nije stvaranje etničkih podjela i da ovo nije upereno protiv bilo kojeg naroda, već radi sprečavanja veličanja ekstremističkih ideologija.
Kakav je stav vladajuće većine?
Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a, rekao je da su pod zastavom Armije RBiH činjeni veliki zločini nad Srbima, što je, kako je rekao, potvrđeno i presudama Haškog tribunala.
– Ovaj zakon nije uperen protiv bošnjačkog ili hrvatskog naroda u RS – rekao je Mazalica i dodao da će njegov klub ovaj zakon podržati.
Naglasio je da je pravno verifikovano da su činjeni zločini nad Srbima i da za srpski narod ovaj simbol predstavlja simbol teške patnje.
Nije cilj, kako je rekao, eliminisanje simbola bošnjačkog naroda, već sprečavanje isticanja simbola koji mogu dovesti do opasnosti izbijanja etničkih sukoba i ugrožavanja bezbjednosti.
Kako su reagovali predstavnici Pokreta za državu?
Ramiz Salkić, poslanik Pokreta za državu, poručio je da ovim zakonom Bošnjake žele napraviti narodom trećeg reda u RS, jer im se sprečava da izraze radost i empatiju korištenjem ovih simbola.
Naglasio je da će se na Ustavnom sudu BiH suprotstaviti ovom zakonu i dodao da od Ustavnog suda RS ne očekuju ništa, jer ga smatraju produženom rukom vlasti.
– Bošnjaci neće prestati da suosjećaju s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, potpuno poštujući ono što je danas zakon i Ustav – rekao je Salkić.
Šta zamjera opozicija?
Nedeljko Glamočak, poslanik SDS-a, rekao je da su predviđene izmjene Krivičnog zakonika “pisane na koljenu”, jer su u skupštinsku proceduru upućene u hitnoj, a ne u redovnoj proceduri.
– Mazalica i Salkić zakuvaju, a onda odu u skupštinski restoran. Pozivam građane da ne nasjedaju na ove provokacije i da se ne pecaju na udicu. Ovo je dizanje tenzija i retorike, a cilj je samo kampanja i dobijanje glasova i zato vjerujem u razum građana BiH – rekao je Glamočak.
On je rekao da svi imaju rane iz proteklog rata i da bi sve što se dešavalo trebalo da bude pouka, a ne da služi da se rane ponovo izazivaju i povređuju.
Šta je još usvojila Narodna skupština Republike Srpske?
Kada je riječ o Krivičnom zakoniku, naglasio je da je to najvažniji zakon poslije Ustava, a kada se izrađuje u tome učestvuju ugledni pravnici i dugogodišnje sudije i profesori. Onda, kako naglašava, materijal se upućuje u stručnu i javnu raspravu, pa dok je u formi nacrta, nakon čega se u formi prijedloga upućuje u parlament kako bi poslanici mogli uložiti amandmane.
Smatra da će ove izmjene biti poništene, jer nisu ozbiljno napisane i tvrdi da negativne posljedice dizanja tenzija obično nastupe dugo nakon što se izbori završe.
Kada je riječ o izmjenu Zakona o grobljima, svi su se saglasili da sve žrtve, uključujući i hrvatske i bošnjačke, imaju pravo da polažu cvijeće na spomenike svojih stradalih u ratu, ali da se ne smiju isticati sporni simboli, kao i da se ne smiju postavljati smotre vojnih jedinica snaga HVO-a, HV-a i ARBiH.
Izglasano je i više tačaka o povećanju plata zaposlenih u javnim institucijama za pet odsto, koje su tokom rasprave u skupštini bile razmotrene u objedinjenoj raspravi.
Više plate će, tako, dobiti zaposleni u zdravstvu, policiji, srednjem i visokom obrazovanju, kulturnim institucijama i organima uprave.
Povećana su prava i naknade pripadnicima poginulih boraca, boraca iz proteklog rata, ratnih vojnih invalida i drugih kategorija.
Usvojene su i izmjene i dopune još nekoliko zakona, koji su bili raspravljeni na ovoj posebnoj sjednici. Obzirom da nisu završene sve tačke, nastavak sjednice je zakazan za narednu sedmicu.
