VIJESTI

Šljunkari bez adekvatne kontrole koriste i pandemiju

Jedna od rijetkih privrednih djelatnosti na koju sveprisutna pandemija virusa nije imala značajnijeg uticaja je eksploatacija šljunka, koju vlasnici brojnih šljunkara u RS koriste da, usljed smanjene potražnje, barem lageruju šljunak u većim količinama, uz smanjenje kontrole inspekcijskih organa.

Da su štete prouzrukovane nelegalnim radnjama u eksploataciji šljunka nemjerljive posebno je izraženo u donjem toku rijeke Bosne, od Doboja do Šamca, i njenog ulivanja u rijeku Savu. Na tom području primjetne su čak i povećane aktivnosti bagera i kamiona na šljunkarama, koje su samo djelomično opravdane zbog gradnje autoputa u Pločniku kod Doboja i dovozom materijala na gradilište.

Šljunkarima pogoduje i činjenica da su veoma rijetke finansijske kontrole njihovog poslovanja, jer je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske posljednju reviziju u ovoj oblasti provela sada već davne 2015. godine.

U Izvještaju su obuhvaćeni i prezentovani nalazi koji se odnose na čišćenje materijala iz vodotoka na pet rijeka u Republici Srpskoj u periodu 2011-2014. godina, uključujući i područje četiri lokalne zajednice donjeg toka rijeke Bosne.

Izvještajem su na osnovu nalaza revizije utvrđeni zaključci i preporuke revizije učinka i čak 22 preporuke su upućene Vladi Republike Srpske, Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

– Navedene institucije su u skladu sa članom 19. Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske bile u obavezi da izrade i Glavnoj službi za reviziju dostave akcioni plan za postupanje po preporukama iz Izvještaja revizije učinka. Glavnoj službi za reviziju nisu dostavljeni akcioni planovi, što ne znači da oni ne postoje ili da institucije nadležne za provođenje preporuka nisu kroz redovne poslove iz svojih nadležnosti preduzimale i provodile mjere i aktivnosti na provođenju preporuka – stoji u odgovoru Glavne službe na upit o povratnim informacija koje su nadležne institucije bile dužne da dostave.

Iz Glavne službe za reviziju su napomenuli da je u Izvještaju revizije prezentovano čišćenje materijala iz vodotoka u periodu 2011-2014. godina, te da u međuvremenu nisu provodili reviziju, koja se odnosi na navedenu materiju i da im nisu dostavljeni akcioni planovi nadležnih institucija.

Uglavnom, problem sa upravljanjem vodotokovima u RS je što se šljunkari ne pridržavaju vađenja šljunka preciziranih količina u ugovoru o koncesiji i izdatim administrativnim odobrenjima, mineral vade izvan određenih područja i to većinom na poljoprivrednom zemljištu, prijavljuju znatno manje količine izvađenog šljunka i time izbjegavaju plaćanje koncesione naknade i čine niz drugih nezakonitih radnji.

ŽRTVE

Posljedice tih radnji, osim materijalne štete, su i poplave, koje se na materijalnim dobrima mjere u milijardama KM, a nemjerljive su, uzimajući u obzir činjenicu da se u njih ubrajaju i ljudski životi. U području donjeg toka rijeke Bosne 2014. godine u majskim poplavama je samo u Doboju bilo deset žrtava, a po dvoje u Modriči i Šamcu.

LJ. Đ.

Slični tekstovi

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button